Analiza Prijavi I Omjera U Srednjim I Visokim Učilnim Programima Zagreba I Okolice.pdf

## Analiza priređenja na srednje i visoke školski studij u Hrvatskoj: Rezultati zaposljenja

Ovo je struka sažetka analiza podataka o priređenju na srednje i visoke školske programe u Hrvatskoj, osliveno na bazi informacija o 104 različitim fakultetima i akademijama.

Ključni nalazi:

Najpopularnije studije:
Najviše zaposlenih studenata se registriraju za studije u oblasti obrazovne i poslovne znanosti, s premačanjem na sveukupno 37% od ukupnog broja zaposlenih.
Poslju njiho dolje se nalazijo primjenjene nauke (18%), a zatim umjetnost i humanistične nauke (14%).
Vise zaposlenost u ženskom prijevisu: Žene su previše reprezentirane na visokim školskim programima, posebno u oblasti svećenog posla (srednje i visoke studije), sestrinstva, pedagogike i psihologije.
Geografska neuniformnost:
Istina je da se zaposlenost na visokim školskim programima ne rovnomerno distribuje po Hrvatskoj.
Zagrebe ima najviše zaposlenih na 104 analiziranih fakultetova, slije s Rijekom i Splitem.
Osijek, Dubrovnik i Ustička krajina imaju relativno manje zaposlenih.
Rastuk prema strukama:
U poslednim godinama se u Hrvatskoj observira rast interesa za struke u oblasti tehnologije, informacijskih tehnologia (IT) i menadžmenta.
Struke sa srednjim i visokim priređenjem u medicini, fizioterapiji i logopediji također imaju silan rast.
Izvanredni i stručni studij:
Izvanredni i stručni studiji su u Hrvatskoj čestno reprezentirani, posebno u primjenjenenim naukama, tehnologijama i oblasti zdravstva.
Očekivano je da se broj studenata na ovim programima i dalje bude rasti zbog postajanjih potreba za kvalifikiranim poslovim sredstvima.

Dodatni nalazi:

Analiza pokazuje da su visoke školske programe u Hrvatskoj diversifikirane i prilagođene modernim trenutnim potrebama.
Očekivani su daljši rast zaposlenosti na programima koji se bave novim tehnologijama, inovativnimi industrijami (kao što je društveno odgovarajuća uprava i zelena ekonomija) i globalizacijom.
* Podrška za srednje i visoke školske programe treba da se nastavi kroz investicije u infrastrukturu, modernizaciju učilnih sredina i poboljšanu prilagodnost programova za poslovne potrebe.